Makarsko je primorje u povijesti bilo zatvorena zemljopisna i politička jedinica zbog svojega zemljopisnog položaja. Sa sjevera graniči s Poljicima, a s juga s Neretvanskom krajinom. Ono je bilo dijelom zapadnoštokavskoga dijalekta hrvatskoga jezika koji se raspao nakon osmanskih osvajanja. S migracijama je došlo do preraspodjele dijalekata koji su postojali prije seobe oko ušća Neretve pa su se nakon odlaska govornika biokovsko-cetinskog dijalekta u Istru i Molise (Italija) našli u kontaktu ikavskošćakavski imotski govori nekadanjega livanjsko-vrbaskog dijalekta i ikavskošćakavski govori nekadanjega makarskoprimorskog dijalekta.
Cilj je ovoga četverogodišnjeg projekta dijalektološki istražiti govore Makarskoga primorja te govore u njihovoj okolici (Poljica, štokavski otočni govori Šolte, Brača, Hvara i Korčule, govori Zadvaraja i Rašćana te iseljenički u Molezeu).
Specifični je cilj projekta tekstološko/povijesnojezično istraživanje kojim će se na korpusu tekstova iz Makarskoga primorja u rasponu od 17. do 19. stoljeća pratiti specifične makarskoprimorske jezične crte čime će se analizirati kontinuitet jezika od najstarijih pisanih spomenika do danas.
Uz to provest će se i sociolingvističko istraživanje stavova mladih o svom govoru.
Pretpostavka je da su današnji govori Makarskoga primorja dijelom prežitak staroga zapadnoštokavskoga dijalekta. Istraživanje će intenzivnim terenskim i arhivskim radom i uobičajenim metodama provoditi skupina od šest znanstvenika uz podršku ispitanika iz svake jezične zajednice. Dobiveni rezultati bit će računalno obrađeni i pretraživi prema fonološkim, morfološkim i sintaktičkim karakteristikama sa sinkronijskoga i dijakronijskoga gledišta čime će se pokazati kontinuitet ili diskontinuitet svake od njih. Inovativnost je ovoga projekta što povezuje sinkronijsko i dijakronijsko istraživanje skupine govora te rezultate, zahvaljujući računalnoj, obradi čini javnosti dostupnima.
Marija Ćubelić. Jezični stavovi i jezično upravljanje u osnovnom obrazovanju u Hrvatskoj: standardni varijetet i lokalni varijeteti u Jelsi i Sućurju. Poslijediplomski doktorski studij Humanističke znanosti Sveučilišta u Zadru, mentorica prof. dr. sc. Lucija Šimičić.
Anja Šuta. Govor Brista - dijalektološko-frazeološki opis. Poslijediplomski doktorski studij Humanističke znanosti Sveučilišta u Zadru, mentorica dr. sc. Ivana Kurtović Budja, komentor prof. dr. sc. Josip Lisac.
Makarska: OŠ Stjepana Ivičevića, OŠ o. Petra Perice, SŠ fra Andrije Kačića Miošića
Brela: OŠ dr. Franje Tuđmana
Tučepi: OŠ Tučepi
Podgora: OŠ don Mihovila Pavlinovića
Gradac: OŠ Gradac
Drvenik: OŠ Gradac (područna škola Drvenik)