Govori Makarskoga primorja - sinkronija i dijakronija

O projektu:

Makarsko je primorje u povijesti bilo zatvorena zemljopisna i politička jedinica zbog svojega zemljopisnog položaja. Sa sjevera graniči s Poljicima, a s juga s Neretvanskom krajinom. Ono je bilo dijelom zapadnoštokavskoga dijalekta hrvatskoga jezika koji se raspao nakon osmanskih osvajanja. S migracijama je došlo do preraspodjele dijalekata koji su postojali prije seobe oko ušća Neretve pa su se nakon odlaska govornika biokovsko-cetinskog dijalekta u Istru i Molise (Italija) našli u kontaktu ikavskošćakavski imotski govori nekadanjega livanjsko-vrbaskog dijalekta i ikavskošćakavski govori nekadanjega makarskoprimorskog dijalekta.

Cilj je ovoga četverogodišnjeg projekta dijalektološki istražiti govore Makarskoga primorja te govore u njihovoj okolici (Poljica, štokavski otočni govori Šolte, Brača, Hvara i Korčule, govori Zadvaraja i Rašćana te iseljenički u Molezeu).

Specifični je cilj projekta tekstološko/povijesnojezično istraživanje kojim će se na korpusu tekstova iz Makarskoga primorja u rasponu od 17. do 19. stoljeća pratiti specifične makarskoprimorske jezične crte čime će se analizirati kontinuitet jezika od najstarijih pisanih spomenika do danas.

Uz to provest će se i sociolingvističko istraživanje stavova mladih o svom govoru.

Pretpostavka je da su današnji govori Makarskoga primorja dijelom prežitak staroga zapadnoštokavskoga dijalekta. Istraživanje će intenzivnim terenskim i arhivskim radom i uobičajenim metodama provoditi skupina od šest znanstvenika uz podršku ispitanika iz svake jezične zajednice. Dobiveni rezultati bit će računalno obrađeni i pretraživi prema fonološkim, morfološkim i sintaktičkim karakteristikama sa sinkronijskoga i dijakronijskoga gledišta čime će se pokazati kontinuitet ili diskontinuitet svake od njih. Inovativnost je ovoga projekta što povezuje sinkronijsko i dijakronijsko istraživanje skupine govora te rezultate, zahvaljujući računalnoj, obradi čini javnosti dostupnima.

Govori sljedećih mjesta/gradova/ istraživani u okviru projekta:
  1. Brela
  2. Baška Voda
  3. Promajna
  4. Makarska
  5. Tučepi
  6. Podgora
  7. Drašnice
  8. Igrane
  9. Živogošće
  10. Drvenik
  11. Zaostrog
  12. Gradac
  13. Žrnovnica
  14. Dugi Rat
  15. Zadvarje
  16. Rašćane
  17. Maslinica, o. Šolta
  18. Sumartin, o. Brač
  19. Sućuraj, o. Hvar
  20. Račišće, o. Korčula
  21. Molize, Italija
Korpus tekstova iz Makarskoga primorja koji su obuhvaćeni ovim projektom (transkripcije i retranskripcije):
  1. Antonio Kadčić: Bogoslovje diloredno (1729.)
  2. Andrija Kačić Miošić: Razgovor ugodni naroda slovinskoga (1756.)
  3. Andrija Kačić Miošić: Korabljica (1760.)
  4. Ivan Jozip Pavlović Lučić: Deset pokorni razgovora (1785.)
  5. Ivan Jozip Pavlović Lučić: Tridentinskoga sabora naredbe (1790.)
  6. Ivan Jozip Pavlović Lučić: Commentarii morales (1793.)
  7. Ivan Jozip Pavlović Lučić: Dvi bogoljubne pofale (1803.)
Dotorandice na projektu:

Marija Ćubelić. Jezični stavovi i jezično upravljanje u osnovnom obrazovanju u Hrvatskoj: standardni varijetet i lokalni varijeteti u Jelsi i Sućurju. Poslijediplomski doktorski studij Humanističke znanosti Sveučilišta u Zadru, mentorica prof. dr. sc. Lucija Šimičić.

Anja Šuta. Govor Brista - dijalektološko-frazeološki opis. Poslijediplomski doktorski studij Humanističke znanosti Sveučilišta u Zadru, mentorica dr. sc. Ivana Kurtović Budja, komentor prof. dr. sc. Josip Lisac.

Škole iz Makarskoga primorja s kojima su surađivali istraživači na projektu:

Makarska: OŠ Stjepana Ivičevića, OŠ o. Petra Perice, SŠ fra Andrije Kačića Miošića

Brela: OŠ dr. Franje Tuđmana

Tučepi: OŠ Tučepi

Podgora: OŠ don Mihovila Pavlinovića

Gradac: OŠ Gradac

Drvenik: OŠ Gradac (područna škola Drvenik)