Dalmatinski govori u Novome Zelandu: digitalizacija, obrada i analiza zvučne građe Hansa-Petera Stoffela [DalGoS
Detaljni opis projekta
Projektom Dalmatinski govori u Novome Zelandu: digitalizacija, obrada i analiza zvučne građe Hansa-Petera Stoffela (DalGoS) digitalizirat će se, obraditi i učiniti javno dostupnom zvučna građa dalmatinskih govora prikupljena 70-ih godina prošloga stoljeća terenskim istraživanjem na sjevernome otoku Novoga Zelanda. Švicarski znanstvenik, lingvist i istraživač dalmatinskih govora na Novome Zelandu, profesor Hans-Peter Stoffel sa Sveučilišta u Aucklandu građu je snimao i pohranio na audio-kasetama. Stanje je zvučne građe izrazito loše, zapisi su nastali 70-ih godina prošloga stoljeća na mediju audio-kasete. Neke kasete i vrpce imaju fizička oštećenja, zvuk je na pojedinim kazetama loš, a zvučni zapis (snimljeni govor) na pojedinim dijelovima teže razumljiv. Opravdana je stoga opasnost da će se zvučni zapisi dodatno oštetiti u nadolazećem vremenu, što predstavlja rizik trajnoga gubitka zapisa koji su vrijedan dio hrvatske kulturne baštine. Sadržaj neprocjenjive vrijednost tako bi bio izgubljen pa je govorne zapise s vrpca na audio-kasetama nužno brzo i profesionalno migrirati u digitalni format. U postupcima digitalizacije popravit će se postojeća oštećenja u zvučnim zapisima. Digitalizacija je jedini instrumentarij za spašavanje sačuvanih govora na audio-kazetama. Institut za hrvatski jezik kao nositelj projekta digitalizacije dalmatinskih govora u Novome Zelandu nakon provedene digitalizacije osigurat će kao krovna ustanova u Republici Hrvatskoj otvorenost, vidljivost građe putem portala eKultura te otvoreno dostupnog repozitorija Hrvatski iseljenički tisak koji je pokrenut pri nacionalnoj platformi Dabar te udovoljava svim metapodatkovnim standardima omogućavajući otvoreni pristup. Time će biti zadovoljeni institucijski, općedruštveni i nacionalni ciljevi povezani s očuvanjem hrvatske kulturne i jezične baštine te stvaranjem otvoreno dostupnih zbirki za nova istraživanja. Ti će postignuti, a mjerljivi ciljevi biti sljedeći: građa će biti u otvorenome pristupu javnosti, sačuvat će se i stručno pohraniti zapisi s govorima koji se danas više ne govore, a stariji su od jednoga stoljeća, dokumentirat će se kroz sadržaj digitalizirane građe jedan bitan segment hrvatske kulture i jezika izvan granica Republike Hrvatske, nadopunit će se digitalni mrežni resursi za poticanje međunarodnih i interdisciplinarnih projektnih aktivnosti i novih istraživanja i što je posebno izraženo kao cilj digitalizacije – dodatno će ojačati društvena svijest u čuvanju, baštinjenju i vrednovanju hrvatskoga jezika i kulture. Projekt nije znanstveni već je isključivo usmjeren na digitalizaciju građe koja je ugrožena, a izuzetno je važan dio hrvatske kulturne baštine.
Suradnici na projektu
dr. sc. Ivana Kurtović Budja, Institut za hrvatski jezik
prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Josip Lasić, Sveučilište u Zadru
Dalmatian Dialects in New Zealand: Digitization, Processing and Analysis of the Audio Material by Hans-Peter Stoffel [DalGoS]
Detailed Project Description
The project Dalmatian Dialects in New Zealand: Digitization, Processing and Analysis of the Audio Material by Hans Peter-Stoffel (DalGoS) will digitize, restore, and make publicly accessible audio material of Dalmatian dialects collected during fieldwork on New Zealand's North Island in the 1970s. The recordings were made and stored on audio cassettes by Swiss scientist and linguist Hans-Peter Stoffel, a researcher of Dalmatian dialects in New Zealand from the University of Auckland.
The condition of the recordings is very poor due to their age and the medium used—audio cassettes from the 1970s. Some tapes and reels have physical damage, the sound quality on several cassettes is poor, and parts of the spoken content are difficult to understand. There is a legitimate concern that these audio recordings could deteriorate further over time, posing a serious risk of permanent loss of valuable material that forms an important part of Croatian cultural heritage. Given the invaluable content, the audio recordings must be promptly and professionally migrated to a digital format. The digitization process will also repair existing audio damage. Digitization is the only viable method for saving the preserved speech on the tapes.
As the leading institution for this digitization project, the Institute of Croatian Language will ensure, after digitization is completed, that the material is made openly accessible and visible via the eKultura portal and through the publicly available Croatian Emigrant Press repository, which is hosted on the national Dabar platform and complies with all metadata standards, enabling open access.
This will fulfill institutional, societal, and national goals related to preserving Croatian cultural and linguistic heritage and creating open-access collections for new research. The measurable outcomes of the project will include:
- the material will be publicly accessible;
- the recordings, many over a century old and of dialects no longer spoken, will be preserved and professionally archived;
- a significant part of Croatian language and culture outside of Croatia will be documented through the digitalized content;
- the digital resources available online for promoting international and interdisciplinary projects and new research will be expanded;
- and, most notably, the project will help raise public awareness about the preservation, inheritance, and appreciation of the Croatian language and culture.
The project is not scientific in nature but is solely focused on the digitization of endangered material that constitutes an extremely important part of Croatian cultural heritage.
Project Collaborators
- Dr. Ivana Kurtović Budja, Institute of Croatian Language
- Prof. Dr. Ivana Hebrang Grgić, Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb
- Assist. Prof. Dr. Josip Lasić, University of Zadar